Vodeći se dugogodišnjim porodičnim znanjem i iskustvom jednog od osnivača te težnjom ka usavršavanju tehnologije proizvodnje, Erdžan Junuzović, Edis Osmić i Danijel Stjepanović pokrenuli su u Tuzli svoj vlastiti biznis organskog uzgoja gljive bukovače. Njihov proizvod pod nazivom Fungi Kultura pokupio je mnoštvo pozitivnih komentara i pohvala kupaca. Cilj im je da postanu prepoznatljiv brend na policama bh. tržišta ali i inostranstva, a sudeći po zabilježenim uspjesima, nalaze se na dobrom putu.
Piše: Amina Cerić; Foto: Fungi Kultura
Njih trojica su dugogodišnji prijatelji, a pored proizvodnje bukovače imaju i stalno zaposlenje (knjigovođa, inžinjer građevine i pravnik). Fungi Kultura za njih predstavlja početak jedne lijepe priče o kvalitetnoj, gurmanskoj, zdravoj ishrani te što efikasnijoj i u konačnici održivoj poljoprivrednoj proizvodnji i društveno odgovornom poslovanju.
„Početak je bio poprilično intenzivan, jer smo sami pokrivali čitav proces proizvodnje, plasiranja proizvoda na tržište, oglašavanja i svega ostalog što ide uz pokretanje vlastitog biznisa. Paralelno s tim danonoćno smo planirali, osmišljavali iduće korake i radili na biznis planu. U svemu tome dešava se i pandemija koja je poljuljala i do tada stabilne firme i poslove. Međutim, ne možemo se požaliti jer je čitav taj proces bio jako zanimljiv i inspirativan. Povratna informacija koju dobijamo je zaista fantastična. Ljudima se svidjelo to što radimo, prvenstveno naš proizvod, a onda i naše aktivnosti na društvenim mrežama, informacije koje od nas tim putem dobijaju o nutritivnim i drugim vrijednostima bukovača, receptima za obroke…“, ispričali su nam oni i dodali da se s vremenom i porastom biznisa uglavnom promijenio samo obim obaveza kako bi uspjeli ispuniti potrebe kupaca i ostvarili zacrtane planove.
Pored toga što su imali predznanje i iskusnog mentora, za ovu gljivu su se odlučili zbog njenih dobrobiti, nutritivnih svojstava i specifičnog ukusa.
„Gljiva bukovača je bogata bioaktivnim spojevima, vitaminima, antioksidansima, proteinima, vlaknima, sadrži sve organizmu potrebne aminokiseline. Želimo naglasiti da je ova gljiva uz sve to i jako ukusna, a zbog svoje specifične teksture može se spremati na većinu načina na koje pripremate i meso. Može vrlo lako zamijeniti glavno jelo na trpezi, ali i konzumirati se kao odličan prilog poput ostalog povrća“, rekli su nam o bukovači.
Uz to dodaju kako bukovača nije pretjerano zahtjevna za uzgoj, ali ukoliko je cilj organski proizvedena gljiva, tada svaki korak u proizvodnom ciklusu zahtjeva znatno veću pažnju. Uzgoj za vlastite potrebe je moguć uz adekvatnu edukaciju i posvećenost. Ipak, za uzgoj se uglavnom odlučuju entuzijasti sa dovoljno strpljenja, vremena i radnog prostora.
Kompletan ciklus proizvodnje zasnovan je na provjerenim ekološkim postupcima uzgoja u kojim ključnu ulogu igra proces pasterizacije supstrata na kojem su gljive zasijane, pri čemu oni koriste visokovrijedni supstrat od kvalitetne pšenične slame. Njegovu pripremu vrše sami isključivo pasterizacijom bez bilo kakve hemijske obrade. Potrebno je obezbijediti i zatvoren prostor sa specifičnim atmosferskim i higijenskim uslovima. Da bi bukovače uspjele potrebno je sve ove uslove i stavke ispuniti i održavati.
„Nakon nabavke kvalitetnih sirovina, proces započinje kuhanjem, odnosno pasterizacijom isjecane pšenične slame. Po završetku pasterizacije i hlađenja, slama se pažljivo miješa sa micelijem i takva se pakuje u vreće koje se skladište u zasebne prostorije koje su pogodne za odvijanje procesa inkubacije. Nakon pet do sedam dana, na vrećama se prave male rupice, koje će omogućiti protok kisika u vrećama i rast gljiva. Tako izbušene vreće se prenose u drugu prostoriju i stavljaju na police na kojima ostaju do kraja trećeg ciklusa rasta“, objašnjavaju oni te dodaju da prostorije u kojima se odvija proces prorastanja i rasta gljive treba da budu čiste i dobro osvjetljene jer bukovače traže smjenu dana i noći. Ako prostorije nemaju dovoljno prirodnog svjetla, moguće je napraviti različite oblike simulacije dnevne svjetlosti.
Temperatura u prostorijama treba da bude između 12 i 20 stepeni, a vlažnost više od 70 odsto. Veoma je važno da je prostorija prozračna i da se redovno vrši provjetravanje i unos svježeg zraka. Zbog toga se najveći gubici dešavaju upravo u ljetnom periodu kada topli klimatski uslovi više pogoduju razvoju plijesni i drugih konkurentskih gljiva nego samoj bukovači.
Trenutno je Fungi Kultura bukovače moguće kupiti samo internet putem – direktnom narudžbom sa neke od stranica na društvenim mrežama poput Facebook-a, Instagram-a ili Twitter-a. Trude se da uklope vrijeme berbe i dostave kako bi kupac proizvod mogao dobiti svjež onda kada mu je potreban (najviše osam sati od trenutka branja). Imate priliku poručiti količinu koja vam odgovara pa najčešće nije potrebno posebno skladištenje, a i nakon sedam dana stajanja u frižideru, bukovače su još uvijek idealne za upotrebu.
„Fungi Kultura bukovače rastu u strogo sterilnim uslovima i takve stižu na adresu kupca, te ih nije potrebno prati. Voda će samo narušiti okus i ljepotu buketa. Okusom gljive bukovače svaki put se iznova oduševimo, a da bi to dočarali kupcima Fungi Kultura na društvenim mrežama redovno objavljuje recepte, onako kako to mi volimo pripremiti“, podijelili su sa nama.
Kada pričamo o novčanim sredstvima, ona su potrebna kako bi se obezbijedio prostor sa adekvatnim uslovima i oprema za proizvodnju. Međutim, članovi Fungi Kultura tima kažu kako ulaganja nisu značajno velika te da je uz plansko širenje moguće postići samoodrživost biznisa. Veoma su zadovoljni uspjehom koji su uspjeli ostvariti za relativno kratak vremenski period, a zadovoljne mušterije najveći su im vjetar u leđa.
„Ljudi nam konstantno šalju veoma pozitivne povratne informacije. Pogotovo nam je drago što smo uspjeli podstaknuti neke ljude, koji prije nisu jeli ili nisu voljeli bukovače, da postanu naši redovni kupci. Ništa se ne može mjeriti sa onim porukama pohvala i podrške koje dobijamo od samog početka“, zadovoljno ističu.
Planovi za budućnost brenda su šaroliki. Prije svega podrazumijevaju širenje palete proizvoda, a cilj im je i zaokružiti proces proizvodnje tako da više nemaju otpadnog materijala. Na taj način bi se sve prerađivalo i iskorištavalo za proizvode poput dodataka ishrani za perad ili organsko đubrivo.
„Što se tiče želja za budućnost, najveća nam je da podignemo svijest konzumenata o prednostima gljive bukovače u svakodnevnoj ishrani i njenom mnogostrukom dejstvu na cjelokupno zdravlje. Također, želja nam je postati prepoznatljiv brend na policama širom BiH, a vremenom i inostranstva. Želimo da naše ime vežu za kvalitet i zdrav život“, završavaju razgovor za eTrafiku.