Od kada je 1983. godine izgrađena termoelektrana Gacko, zagađenje je aktuelan problem i svakodnevnica ovog grada. Već više od 30 godina o tome se govori, ali problem niko ne rješava.
Izvor: Centar za životnu sredinu
Danas je ova termoelektrana jedan od najvećih evropskih zagađivača. Štetne čestice koje emituje utiču ne samo na zdravlje stanovništva u Gacku i regionu, već i u cijeloj Evropi. Koje su sve opasnosti rada rudnika i termoelektrane u Gacku, zapravo se i ne zna, jer studija koja bi odgovorila na to pitanja, uprkos inicijativama da se izradi, nikada nije urađena. Ovaj hercegovački grad gotovo je sa svih strana oivičen rudničkim kopovima, a njegovom panoramom dominira kompleks ovog postrojenja.
Nadomak grada otvorena jama i odlagalište
Prema posljednjoj analizi koju je u utorak, 19. februara objavila mreža regionalnih i evropskih nevladinih organizacija, termoelektrana Gacko je druga na zapadnom Balkanu po zagađenju sitnim česticama (PM10). Za TE „Gacko“ se navodi da su njene emisije čestica u 2016. godini “prouzrokovale 158 smrtnih slučajeva, 414 slučajeva bronhitisa kod djece i odraslih, 115 hospitalizacija. Detaljniji prikaz nalazi se na tabeli ispod, a kompletna analiza može se pročitati na https://drive.google.com/file/d/1uYGVkZeAVBYhWfKxcOjuIxFU5RdM–M9/view
Ekološki kriminal na djelu
“Nadomak grada imamo jednu otvorenu jamu i odlagalište. Tu je neprekidna buka i prašina, zagađuje se vazduh, zagađuje se tlo, voda…Opasnosti su višestruke. Međutim, s obzirom na to da nemamo studiju o uticaju rada rudnika i termoelektrane na zdravlje, mi samo možemo da konstatujemo da je broj kancera u porastu, i to pre svega pluća i respiratornih organa”, ističe Milanka Kovačević, novinarka i aktivistkinja iz Gacka. Objašnjava da je ovaj grad prije izgradnje termoelektrane bio vazdušna banja te da u to vrijeme nije bilo ni astme ni bronhitisa kod djece, dok danas svako drugo dijete, prema zvaničnim podacima Doma zdravlja, ima problema s ovim bolestima.
Mjerna stanica ne radi, stepen zagađenja građanima nepoznat
Prema tvrdnjama Slobodana Golubovića, kriminologa iz Gacka, ovo stanje se pogoršalo 2013-2014. godine kada je počelo iskopavanje površinskog sloja uglja, koji ima najviše štetnih primjesa.
“Svaki ugalj zagađuje životnu sredinu, ali taj je baš katastrofalan. Evidentno je da je od 2013-2014. godine znatno povećan broj oboljelih od malignih oboljenja. Tu nestaju čitave porodice! O tome ćute svi odgovorni za to. To je rukovodstvo rudnika termolektrane, oni koji im to odobravaju zarad socijalnog ili kakvog već mira, nadležni u opštini Gacko i naravno građani”, kaže Golubović.
Koliki je zapravo stepen zagađenja u ovom gradu, mještani ne znaju. Mjerna stanica u centru grada koja je vršila očitavanje, odavno ne funkcioniše.
“Kada je displej prestao sa radom, rukovodstvo termoelektrane je reklo da oni nemaju obavezu da javnosti pružaju uvid u stepen zagađenosti. Od tada mi nemamo informaciju o tome”, kaže Milanka Kovačević.
Sa svim navednim problemima upoznati su svi. Golubović navodi da su to prije svega rukovodstvo rudnika termoelektrane i rukovodstvo opštine Gacko.
“Svi znaju za to i više ne možemo govoriti o nekim ekološkim incidentima, već govorimo o ekološkom kriminalitetu. Dakle, oni svi učestvuju u ekološkom kriminalitetu i prave krivična dijela apsolutno svjesno. Ako se to ikada istraži neće se postavljati pitanje umišljaja. Oni svjesno rade ovo što rade sada”, zaključuje Slobodan Golubović.
Isplativo za vlast i Kineze
“Vlasti u Bosni i Hercegovini bez obzira na entitete gledaju na proizvodnju električne energije iz uglja kao u nešto što je dobro i što u principu obezbjeđuje dobar dohodak. Međutim, kada pogledate ekonomske podatke, recimo termoelektranu Ugljevik i termolektranu Gacko, onda možete primjetiti da su u zadnjih 10 godina najmanje pozitivno poslovali i da su većinom pravile gubitke. To je je posljedica dvije stvari. Jedna stvar je što su one i tehnološki i ekonomski zastarjele i druga stvar je što je vrlo jaka konkurencija na tržištima električne energije“, kaže Damir Miljević, ekonomski analitičar.
“Planinski vijenac” od jalovine
Uprkos tome, u decembru 2017. godine, predstavnici kineskih kompanija i predstavnici RS su potpisali sporazum o gradnji termoelektrane Gacko 2. U situaciji kada postrojenja na ugalj prave samo gubitke, kome se isplati novi blok?
“Isplati se, prije svega, vlasnicima termoelektrane u ovom slučaju Vladi RS i to po dva osnova. Jedan osnov koji nam je svima poznat, a to je da se državna preduzeća koriste za partijska zapošljavanja. I naravno isplati se onima koji će da finansiraju tu gradnju. Niko osim Kineza više nije spreman da finansira proizvodnju električne energije iz uglja, jer su sve međunarodne finansijske organizacije već odavno odustale od tog finansiranja. Zato trenutno imamo suituaciju da se u ovom regionu uglavnom pregovara sa Kinezima oko izgradnje novih termoelektrana ili revitalizacije postojećih“, pojašnjava Miljević.
“Neka ona dimi, lako ćemo za sve“
Zbog insistiranja da termoelektrana radi, negativni efekti tog rada su potpuno zanemareni.
“Mi umesto da tražimo da bude nam bolje, mi tiho šapućemo ‘samo da nije gore i neka ovako ostane’. Ljudi se zadovoljavaju platom ili nekim obećanjima. Niko neće da kritički govori o jednoj ekološkoj katastrofi u kojoj živimo, jer računa na to da će njegovo dete ili supruga dobiti posao kakav-takav“, govori Milanka Kovačević.
Zagađen vazduh, tlo i voda
Sa njom se slaže i Slobodan Golubović.
“Što se tiče građana, to je na nivou ‘neka ona dimi, lako ćemo za sve’ . Tako je u najvećem broju slučajeva. Samo kada se dese veći incidenti dolazi do nekih spontanih rekacija, kontaktiranja termoelektrane, objava u medijima i slično. Međutim, kada imamo spoj ćutanja odgovornih na termolektrani, odgovornih u opštini Gacko i naravno građana, tu se više ništa ne može učiniti.“
Da rješenja ipak ima, i da se treba ugledati na brojne pozitivne primjere razvijenih zemalja, smatra Damir Miljević. Međutim, kako zaključuje, veći je problem u tome što ta rješenja niko i ne traži i ne razmišlja da odstupi od onoga što se trenutno radi.