Duže od 20 godina, Udruženje „Sara“ iz Srebrenice radi na promociji pomirenja i suživota u BiH. Iako imaju radionice različitog sadržaja, najponosniji su na veze među ljudima koje se stvaraju kroz procese koje iniciraju i to je najvrednije što ostaje kada se formalne aktivnosti završe. Kako kažu, pomirenje se dešava kroz susrete, kroz suočavanja sa prošlošću, na jedan iskren i ispravan način.
Piše: Snježana Aničić; Foto: Ustupljene fotografije
Kroz mrežu „Mladi ujedinjenu u miru“ (Youth United in Peace), zajedno sa partnerima iz drugih organizacija, država i gradova kreiraju programe prilagođene suočavanju sa prošlošću i izgradnji budućnosti na istinskim vrijednostima zajedništva.
„To uključuje mirovne kampove, vikend posjete, aktivnosti koje podrazumijevaju različite alate, uključujući i kulturu i umjetnost, između ostalog, da značajne poruke, koje će doprinijeti propitivanju svakoga od nas, da li smo svjesni da je naša najveća supermoć da biramo stranu, onu na kojoj je pravičnost i pravda, kao i spremnost da u procesima u kojima se kao ljudi mijenjamo, izaberemo da te promjene budu na bolje. To su neke naše težnje, da ukažemo da se prilike ne čekaju, nego da ih zajedno stvaramo sa sjajnim mladim ljudima“, rekla je Valentina Gagić Lazić iz Udruženja.
„Mi smo komšije i prijatelji“
Aktivnosti u koje su uključeni njihovi korisnici daju dobre rezultate. Svjesni su da na još bolje, konačne ishode, utiču i druge okolnosti kao što su politika, mediji i biznis sektor.
Gagić Lazić ističe da u Srebrenici odrastaju sjajni mladi ljudi koji žele da doprinesu napretku i boljem životu u svojoj zajednici.
„Mi smo komšije, mi smo prijatelji. Mi smo sugrađani, imamo iste probleme, slične snove i želje da okruženje u kojem živimo i radimo bude okruženje dostojno posvećenosti svakog pojedinca da stvara u skladu sa svojim kapacitetima i da ima prilike dostojne čovjeka. Mladi su zainteresovani da se uključe u različite sadržaje. Naravno, neko više, neko manje, ali u skladu sa svojim interesovanjima, slobodnim vremenom i prilikama, tu su. Postoje i one grupe mladih ljudi koji su veoma aktivni, pa sami doprinose kreiranju procesa u kojima žele da učestvuju“, rekla je za eTrafiku.
Hamed Suljić (23) u Udruženju je aktivan pet godina i učestvovao je u brojnim aktivnostima koje za cilj imaju sklapanje prijateljstava sa mladima iz susjednih zemalja.
„Osjećao bih se loše kada bih neku aktivnost posebno izdvojio, jer svaka je posebna na svoj način, puna lijepih uspomena i prijateljstava koja vjerujem da će trajati vječno. Na moje mišljenje aktivnosti su uticale veoma pozitivno, jer tu sam upoznao ljude koji razmišljaju kao ja“, priča Hamed.
Dodaje da bi ovakvih radionica i sadržaja trebalo biti više kako bi mladi naučili živjeti u zajedništvu i srušili predrasude.
„Iz aktivnosti se može naučiti da mržnja pokreće lanac zla kojem nema kraja, a da su međusobno poštovanje i suosjećanje ono što je potrebno mladima u Bosni i Hercegovini“, zaključuje naš sagovornik.
Mladi bitna karika zajedništva
O pomirenju i suživotu je potrebno pričati svakodnevno, posebno sa mladima. Gagić Lazić napominje da to ipak nije dovoljno. Smatra da je neophodno pitati mlade kako se osjećaju, šta oni misle o svemu, na koji način su opterećeni teretom prošlosti i kakva je njihova uloga u procesima izgradnje povjerenja, prije svega, u multietničkoj zajednici kakve su Srebrenica i BiH.
„Kao društvo nismo pokazali da imamo kapacitete niti spremnost da se prvo suočimo sa prošlošću, a zatim da sve naše napore uložimo u izgradnju stabilnog društva na temeljima mira. Svakodnevno svjedočimo politikama koje su glasne, razarajuće, koje vladaju zahvaljujući zastrašivanjima, koristeći se govorom mržnje u javnom prostoru i manipulišući različitim, tobože, brigama za grupu naroda koji predstavljaju, a pri tom se jasno reflektuju kroz kriminal, korupciju i lične interese pojedinaca. Nismo izgradili kapacitete koje će procesuirati ratne trauma, nego dopuštamo bahatim političarima da po ljudskim ranama kopaju, dajući tako legitimitet svakom nečovjeku da negira postojanje ratnih zločina i zločinaca, nego da ih veliča u herojstvu. I toga imamo na svim stranama“, objašnjava Gagić Lazić.
Razni sadržaji o pomirenju dobijaju još veći značaj ukoliko se održavaju u jednoj sredini kao što je Srebrenica.
„Nama je to i izazov i obaveza, da upravo iz Srebrenice pošaljemo jasnu poruku, da ovdje žive dostojanstveni ljudi koji su spremni stvarati bolje i sigurnije okruženje za sve. Kada kažem ‘mi’, ne mislim na organizaciju, nego na armiju podrške koju međusobno jedni drugima pružamo, svih ovih godina nakon rata. Nije uvijek bilo lako, ali je uvijek bilo inspirativno upravo zbog ljudi, rezultata, otpora i spremnosti da ne budemo ničiji nego svoji. Srebrenica je žila kucavica u izgradnji povjerenja i pomirenja među ljudima“, jasna je Gagić Lazić.
Ponosna je što u Srebrenici ne postoje mjesta koja razdvajaju mlade i upravo to vidi kao prednost. Napominje da svi pomažu jedni drugima u unapređenju međuljudskih odnosa.
„To je simbioza, koja je doprinijela da rastemo i razvijamo se, prvenstveno kao ljudi, a onda i kao profesionalci u onome što radimo. Izgradili smo integritet i slobodu da govorimo ono što mislimo i radimo ono što govorimo. To je najveći benefit koji smo ostvarili tokom ove dvije decenije. Kada smo kod zdravog društva, nije sve do politike i do političara, dosta toga je i do nas. Naviknuti na sadaku, naviknuti da čekamo promjene, a ne da ih stvarimo, naviknuti da budemo sljedbenici a da slijepo vjerujemo ‘plemenskim’ vođama, naviknuti da u sigurnoj zoni pustimo da nas krade i laže onaj za kojeg mislimo da je ‘naš’. To su problemi, zagrebano malo sa površine“, poručuje za kraj.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID kroz projekat PRO-Budućnost. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD.
