Osim brojnih pogodnosti, društvene mreže sa sobom nose i različite opasnosti. Onlajn prostor postao je pogodan za različite vrste prevara i krađe podataka i novca od korisnika, što sa sobom nosi finansijsku i reputacijsku štetu, kao i velike administrativne probleme.
Piše: Vanja Stokić; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
Lažne humanitarne akcije ili nagradne igre, prodaja sumnjivih medicinskih preparata, kao i različite piramidalne šeme koje učesnicima nude laku i brzu zaradu, spadaju među najrasprostranjenije oblike prevara na društvenim mrežama. Zbog ogromnog dosega koji ostvaruju te velikog broja ljudi koji u njih povjeruje, platforme za provjeru činjenica u regionu već godinama objavljuju različite analize i savjete građanima kako da provjere vjerodostojnost ovakvih objava, a samim tim i zaštite svoje podatke i svoj novac.
Tako stranica Raskrinkavanje.ba, platforma iz Bosne i Hercegovine koja se bavi provjerom činjenica plasiranih u javnom prostoru, godinama upozorava na lažne humanitarne akcije koje zloupotrebljavaju fotografije djece da bi kod građana izazvali emocije i dobili novac. Prošle godine su pratili rad stranica koje su tvrdile da prikupljaju novac za liječenje djece u inostranstvu, što se pokazalo kao laž. Jedna od njih je stranica „Nada za Andreja”, koja je na društvenoj mreži Fejsbuk objavljivala fotografije dječaka i njegove majke, te tvrdila da prikuplja novac za njegovo liječenje u Njujorku.

Platforma Raskrinkavanje.ba je u svojoj analizi utvrdila da se administratori ove stranice nalaze u Izraelu i Portugalu, da je stranica „Nada za Andreja” povezana sa još nekoliko sličnih stranica, koje objavljuju sadržaj na engleskom, grčkom i rumunskom jeziku. Na jednoj od tih stranica naveden je i naziv navodne humanitarne organizacije iz Beograda, ali ta organizacija nije registrovana u Srbiji niti su istraživači platforme Raskrinkavanje uspjeli da potvrde da je ona zaista smještena u Beogradu. Analizom fotografija utvrdili su da su ove stranice koristile fotografije troje djece i jedne žene, koji u stvarnosti imaju drugi identitet. Više o ovom slučaju možete da pročitate ovdje.
Kompanija Meta zarađuje na prevarama sopstvenih korisnika
Udruženje „Zašto ne”, u sklopu kog djeluje platforma Raskrinkavanje.ba, upozorava da ovakve objave imaju veliki doseg na društvenim mrežama, što ide u prilog prevarantima koji stoje iza njih, ali i samoj kompaniji Meta, u čijem je vlasništvu Fejsbuk. To praktično znači da Meta zarađuje na tome što drugi ljudi varaju njene korisnike.
„Ovakve objave potiču interakcije, što je veoma povoljno za algoritme platformi. Osim toga, platforme ostvaruju i direktnu zaradu od plaćenih oglasa za ovakve prevare. Prema istraživanju Rojtersa, kompanija Meta, u čijem je vlasništvu i Fejsbuk, na kom se u našem regionu najčešće pojavljuju ovakve prevare, krajem 2024. godine, ‘interno je projicirala da će zaraditi oko deset odsto svog ukupnog godišnjeg prihoda – ili 16 milijardi dolara – od oglašavanja prevara i zabranjene robe“, navedeno je u analizi objavljenoj na stranici Udruženja „Zašto ne”.
Ako je previše dobro, vjerovatno nije istinito
Lažne humanitarne akcije nisu jedini način varanja građana i dobijanja novca od njih. Tu su i lažne nagradne igre, preko kojih se građanima nude veliki popusti ili pokloni, koji uglavnom zvuče previše dobro da bi bili istiniti. Zanimljivo je da se ove objave plasiraju preko stranica koje izgledaju kao zvanične stranice trgovačkih lanaca ili bredova, sa vrlo malim razlikama u nazivu ili logotipu, zbog čega građani lako pomisle da se radi o vjerodostojnoj stranici.
Tako su česte lažne nagradne igre, u kojima se u ime trgovačkih lanaca, kao što su „FIS”, „Robot” ili „Bingo”, nude vrijedni pokloni, poput automobila. Za učestvovanje je dovoljno da građani ostave komentar na samoj objavi. Nakon toga, dobijaju poruku od same stranice, koja ih obavještava da su osvojili nagradu i šalje im link na koji treba da se registruju kako bi im nagrada bila dostavljena.

Na tom linku se od njih traže različiti lični podaci, uključujući i broj telefona. Unošenjem broja telefona na toj platformi, korisnici često zapravo postaju pretplanici određenog servisa, koji im svakog mjeseca naplaćuje pretplatu preko računa za telefon.
„'Nasjedanje’ na ovu prevaru obično košta nekoliko desetina maraka mjesečno, a u najvećem broju slučajeva prevara je otkrivena tek nakon makar jedne naplate. Tako prevaranti, dok korisnici/e ne primijete i ne prekinu pretplatu, uspijevaju otuđiti makar neki iznos novca. Što duže prođe do reakcije građana/ki, koji često nisu ni svjesni šta im ‘skida novac’ ili pravi veći račun na kraju mjeseca, veća je zarada”, pojašnjavaju iz Udruženja „Zašto ne” u svojoj analizi.
Nekada se umjesto broja telefona od građana traži broj kartice, kako bi preko neke od platformi kupili određeni proizvod za jako nisku cijenu. Nakon uplate novca, građani ne dobijaju željeni proizvod, dok su istovremeno i u velikom riziku da njihovi podaci budu zloupotrijebljeni, a cjelokupni novac sa računa ukraden.

Lažne reklame za lijekove
Česte su i promocije različitih lijekova ili medicinskih preparata, za koje se koriste lažne izjave ili čak snimci napravljeni pomoću vještačke inteligencije, koji prikazuju ljekare ili javne ličnosti kako reklamiraju upravo taj preparat. Ovakve objave često izgledaju kao objave medija, ali klikom na njih otvaraju se platforme koje nemaju nikakve veze sa medijima niti poznatim ličnostima, na kojima se građanima nudi poručivanje tog preparata.
„Raskrinkavanje je u više navrata to učinilo, te se uvjerilo da kada građani/ke dobiju poziv, operateri nastoje da im prodaju što više proizvoda. Građani/ke koji/e odluče poručiti ove proizvode to su, dakle, uradili pod pogrešnom pretpostavkom, uvjereni da poručuju nešto što je preporučivala osoba kojoj vjeruju i o čemu je izvijestio neki poznati medij”, navode istraživači platforme Raskrinkavanje.

Laka i brza zarada
Posebna tema su različite piramidalne šeme, preko kojih se građanima nudi laka i brza zarada. Jedan od najpoznatijih primjera ove prevare je „eMagnetix”, koji je građanima obećavao zaradu uz pomoć otvaranja različitih reklama na internetu. Od njih je traženo da prvo na račun „eMagnetixa” uplate određeni iznos novca, da bi dobili pristup reklamama. Zatim je njihov zadatak bio da ih otvaraju i time doprinose njihovoj vidljivosti. Građanima je nuđen dodatni novac ukoliko u ovaj sistem dovedu nove ljude. Ovakvi sistemi se obično uruše preko noći, tako što se ugase aplikacija ili stranica kojoj su građani imali pristup, ostavljajući ih bez novca i adrese na koju mogu da se obrate.
Kako da se zaštitite?
Udruženje „Zašto ne” upozorava da svaki građanin može relativno lako da prepozna da li je određena stranica na društvenim mrežama legitimna ili se radi o prevari.
„Fejsbuk stranice putem kojih se dijele ovakve prevare, u najvećem broju slučajeva su napravljene nedugo prije objave ‘nagradnih igara’. Njima se često ne upravlja iz Bosne iz Hercegovine, već iz stranih, dalekih država, poput Vijetnama ili Filipina. Ove informacije korisnici/e Fejsbuka mogu pronaći u sekciji ‘Transparentnost stranice’ (Page Transparency), gdje su navedeni datum kreiranja stranice i podaci o administratorima/kama. Do ove sekcije se može doći klikom na naziv stranice”, navode iz Udruženja.
Zatim, na lažnim stranicama uglavnom nema drugih objava, osim onih koje građanima nude velike popuste ili poklone, niti su navedeni kontakt podaci.
„Oglasi se mogu pronaći u sekciji ‘Biblioteka oglasa’, koja se nalazi unutar sekcije ‘Transparentnost stranice’. Korisnici/e u toj sekciji mogu vidjeti da li na stranici postoji veliki broj oglasa u kojima se na sličan način promovišu isti ili drugi proizvodi ili platforme, što može biti pokazatelj da je riječ o prevarnim praksama”, navode iz udruženja „Zašto ne”.
Ukoliko je uz ovakve oglase objavljen i video nekog ljekara ili poznate ličnosti kako reklamira određeni preparat, građanima se savjetuje da pažljivo pogledaju snimak i obrate pažnju na detalje, poput pokreta usnana i ruku, kako bi vidjeli da li ti pokreti djeluju prirodno ili su napravljeni uz pomoć vještačke inteligencije.
Takođe, sam tekst koji reklamira medicinski preparat je često preveden sa stranog jezika uz pomoć programa, zbog čega je pun pravopisnih i stilskih grešaka.
„Vještačka inteligencija ubrzava procese kreiranja ovakvih prevara, omogućavajući tako prevarantima da brzo i lako kreiraju ogromnu količinu manipulativnih objava. Velika uvjerljivost, u kombinaciji sa slabo razvijenom svijesti o postojanju i razmjerama ovih prevara, kao i nedovoljno rasprostranjenim vještinama za njihovo prepoznavanje, izlaže riziku veliki broj ljudi u našem regionu. Naši sugrađani i sugrađanke ostaju bez novca i podataka, a njihova iskustva svjedoče komplikovanom ili nemogućem procesu nadoknade ovakve štete”, navode iz udruženja „Zašto ne”.
Takođe, upozoravaju da zakoni u Bosni i Hercegovini ne štite dovoljno svoje građane od ovakvih prevara, dok same platforme na kojima se prevare dešavaju, poput mreže Fejsbuk, ne čine dovoljno da takve aktivnosti suzbiju.
Šta je potrebno uraditi u Bosni i Hercegovini?
Na osnovu svog višegodišnjeg rada na praćenju i otkrivanju onlajn prevara, Udruženje „Zašto ne” objavilo je analizu i preporuke ka različitim akterima, koji u Bosni i Hercegovini mogu da utiču na smanjenje i prevenciju ovih štetnih aktivnosti.
U svojoj publikaciji, Udruženje upozorava da je krađa novca i nanesena finansijska šteta najvidljivija posljedica ovakvih prevara, ali nije jedina.
„Građani i građanke ostaju bez novca, kompromituju svoje bankovne i lične podatke, postaju žrtve krađe identiteta ili neželjenih pretplata, a nerijetko se suočavaju i s dugotrajnim administrativnim i pravnim problemima. Istovremeno, značajnu štetu trpe i kompanije, mediji, zdravstvene ustanove i javne ličnosti čiji se identitet zloupotrebljava radi povećanja privida vjerodostojnosti prevara. Takve zloupotrebe narušavaju reputaciju, smanjuju povjerenje građana/ki i zahtijevaju dodatna ulaganja u komunikaciju, sigurnost i zaštitu ličnog i kompanijskog brenda. Onlajn prevare tako predstavljaju problem koji prevazilazi pojedinačne žrtve i postaje pitanje sigurnosti digitalnog tržišta, zaštite potrošača i povjerenja u digitalno okruženje”, upozoravaju u svojoj publikaciji.
Oni navode da Bosna i Hercegovina trenutno nema jedinstven zakon koji se odnosi na onlajn prevare, kao ni propise kojima se utvrđuje odgovornost virtuelnih platformi, poput kompanije Meta, na kojima se ovakve prevare dešavaju. Građanima su trenutno na raspolaganju propisi iz oblasti zaštite potrošača, krivičnog prava, elektronske trgovine i zaštite ličnih podataka.
„Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje obmanjujuće poslovne prakse i manipulativno oglašavanje, dok krivični zakoni omogućavaju procesuiranje različitih oblika prevara i računarskog kriminala. Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH, dodatno unapređuje zaštitu građana/ki u slučajevima nezakonite obrade i zloupotrebe njihovih podataka. Međutim, u realnosti postoje brojni izazovi. Nadležnosti su podijeljene između različitih nivoa vlasti, identifikacija organizatora prevara često je otežana zbog njihovog međunarodnog karaktera, a institucije se suočavaju s ograničenim tehničkim i kadrovskim kapacitetima za provođenje digitalnih istraga”, navedeno je.
U svojim preporukama za unapređenje trenutnog stanja u Bosni i Hercegovini, Udruženje „Zašto ne” se obraća širokom krugu institucija i organizacija, s obzirom na to da se radi o kompleksnom problemu.
„Institucije treba da razviju efikasnije mehanizme zaštite građana/ki i procesuiranja organizatora prevara. Biznisi treba aktivnije da štite svoje brendove i da sarađuju s institucijama i ‘fact-checking’ platformama. Onlajn platforme moraju preuzeti veću odgovornost za sadržaj čiju distribuciju omogućavaju i od kojeg zarađuju. Organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu u podizanju svijesti građana/ki i njihovom osnaživanju, razotkrivanju novih obrazaca prevara i zagovaranju unapređenja javnih politika”, navode oni.
Kompanijama koje su takođe žrtve ovakvih prevara, jer neko zloupotrebljava njihov identitet i reputaciju kako bi varao građane, savjetuje se da imaju proaktivniji pristup umjesto reakcije na štetu koja je već nastala.
„Biznisi treba da uspostave sistem redovnog praćenja društvenih mreža i onlajn sadržaja radi otkrivanja stranica, objava i oglasa u kojima se neovlašteno koristi njihov identitet. Pravovremenim detektovanjem lažnih profila, stranica i objava, kompanije mogu spriječiti širu distribuciju prevara prije nego što one nanesu ozbiljnu reputacijsku štetu”, savjetuje se.
Među preporukama za biznise, navodi se i jasna komunikacija sa klijentima i kupcima, kako bi oni znali gdje se objavljuju njihove nagradne igre i koji podaci se traže u te svrhe. Takođe je važna brza prijava insitucijama, kao i obavještavanje klijenata, kada se uoče ovakvi sadržaji. Tu je i komunikacija sa platformama za provjeru činjenica, kakva je Raskrinkavanje, koje mogu da označe sadržaj kao lažni i manipulativni i tako utiču da manje građana bude prevareno.
Građani ne znaju kome da se obrate
Da bi se Bosna i Hercegovina efikasno borila protiv onlajn prevara, potrebno je da institucije imaju jasno podijeljene nadležnosti.
„Građani/ke često ne znaju kojoj instituciji treba da prijave prevaru, dok se informacije o istim slučajevima ne razmjenjuju sistematski između policijskih agencija, tužilaštava, regulatornih tijela, institucija za zaštitu potrošača, Agencije za zaštitu ličnih podataka i drugih nadležnih organa. Potrebno je uspostaviti formalne protokole saradnje kojima bi se definisale nadležnosti pojedinačnih institucija, procedure razmjene informacija i koordinisano postupanje u slučajevima onlajn prevara”, navedeno je u preporukama.
S obzirom na to da onlajn prevare većinom imaju prekogranični karakter i da iza njih stoje osobe koje žive u drugim zemljama, neophodno je jačati međunarodnu saradnju s evropskim institucijama i mrežama za borbu protiv ovakvih prevara.
„Takva saradnja trebalo bi da uključuje razmjenu operativnih informacija, učešće u zajedničkim istragama i operacijama, razmjenu dobrih praksi, obuke za nadležne institucije, te korištenje evropskih mehanizama za rano upozoravanje na nove obrasce onlajn prevara. Istovremeno, potrebno je nastaviti usklađivanje domaćih kapaciteta i procedura s evropskim standardima kako bi Bosna i Hercegovina mogla efikasnije odgovoriti na sve sofisticiranije oblike prekograničnog digitalnog kriminala”, navode oni.
Tijela za zaštitu potrošača mogu da rade na prevenciji kroz informisanje građana, ali i pruže podršku žrtvama prevara i dokumentuju krivične aktivnosti.
Jedna od preporuka odnosi se na uspostavljanje jedinstvene tačke za prijavu onlajn prevara, razvijanje sistema brzog upozoravanja između institucija, banaka, telekom-operatera, medija i drugih relevantnih aktera, kao i uspostavljanje javne baze prevara koje su već evidentirane.
„Građani/ke trenutno nemaju mogućnost da na jednom mjestu provjere da li je određena internet stranica, profil na društvenim mrežama ili onlajn trgovina već prijavljena kao potencijalna prevara”, pojašnjavaju iz „Zašto ne”.
Institucijama Bosne i Hercegovine savjetuje se da što prije počnu sa razvijanjem mehanizama za sprečavanje i uklanjanje prevara sa digitalnih platformi, što obuhvata i zahtjeve ka platformama poput Fejsbuka da uvedu mehanizme za prijavu ovakvog sadržaja i osiguravanje veće transparentnosti oglašavanja na internetu, kako bi građani znali ko konkretno stoji iza određene reklame. Naravno, potrebne su i efikasnije sankcije za organizatore onlajn prevara.
„Razvoj digitalnih tehnologija doveo je do novih modela kriminalnih aktivnosti, koje zahtijevaju odgovarajuća zakonska rješenja”, upozoravaju u svojoj publikaciji.
S obzirom na to da se veliki dio prevara odnosi na plaćanje određenih digitalnih usluga preko telefonskih kompanija, za šta građani daju saglasnost unošenjem svog broja telefona u obrasce koji im se nude na internetu, potrebno je da sami operateri prije same aktivacije jasno obavijeste korisnika šta će se desiti ukoliko aktivira tu uslugu i koliko će ga to koštati.
Sve preporuke koje se odnose na prevenciju i suzbijanje onlajn prevara možete da pročitate na ovom linku.


