Nije moguće utvrditi tačan broj koncesija koje je Vlada Kantona 10 izdala za gradnju vjetroparkova i solarnih elektrana. Dok iz Vlade ne odgovaraju na pitanja novinara eTrafike, građani potpisuju peticiju i traže moratorijum od pet godina na dodjele koncesija. Osim što su zabrinuti zbog posljedica koje ovi projekti ostavljaju po životnu sredinu, brinu ih i posljedice po turističke poslove koje su razvili posljednjih godina.
Tekst i fotografije: Ajdin Kamber
Krug planina, koju mještani zovu i Kruzi, prostrana je krška visoravan iznad grada Livna. Tu, podno planine Cincar, od davnina je dom stočara koji na bogatim pašnjacima napasaju stada ovaca i krava. Od njihovog mlijeka prave daleko poznati livanjski sir.
Dolaskom mehanizacije u drugoj polovini prošlog vijeka, stanovništvo na Kruge pušta domaće konje. Opstali su na surovoj visoravni i broj im se povećavao. Danas se više od hiljadu divljih konja slobodno kreće ovim prostranstvima i predstavlja jedinstvenu turističku atrakciju kojoj se divi sve veći broj posjetilaca. Zbog očuvane prirode i divljih konja, ovo područje privlači planinare, rekreativce i zaljubljenike u prirodu. Istovremeno daje odlične mogućnosti za razvoj održivog turizma.
Tijelima pred bagere
No, ova idila je ozbiljno ugrožena megalomanskim energetskim projektima, nakon što je Vlada Kantona 10 izdala koncesije za gradnju vjetroparkova i to na osnovu nevažećeg zakona. Na Kruzima su se u aprilu 2026. godine, pojavili bageri koji su počeli probijati put za gradnju vjetroparka. Prirodni krajolik je načet i devastiran rovokopačima. Uvidjevši razmjere štete, mještani Livna su se brzo organizovali te su svojim tijelima blokirali bagere.
„Po izlasku strojeva tu, na Krug planinu, bili smo primorani napraviti neki kaubojski potez, da tako kažem, fizičkim prosvjedom zaustaviti izgradnju i uništavanje našeg prostora oko našeg doma”, prisjeća se predsjednik Planinarskog društva „Cincar” Darko Laštro, uz nadu da će ovo područje uskoro biti zaštićeno.
Dodaje kako rad teške mehanizacije uzrokuje nemjerljivu štetu i da se područje teško može vratiti u početno stanje.
Dok je stotinjak građana, planinara i aktivista blokiralo bagere, nekolicina turista u nevjerici je posmatrala kakvu štetu je napravila teška mehanizacija na ovom području.
„Sedmicu dana sam na odmoru u BiH i upoznao sam divne ljude velikog srca i zaista prelijepe predjele. Upravo obilazimo ovu područje koje je prelijepo i smatram da je zaista šteta uništiti ovaj ekosistem koji je jedinstven u Evropi, i to mi slama srce. Zaista me rastužuje kada vidim svu ovu destrukciju oko sebe”, kaže Damien iz Francuske dok zapanjeno gleda u bagere.
Da li su nam potrebni vjetroparkovi u očuvanoj prirodi?
Područje Kantona 10 je posljednjih godina žarište ozbiljnih ekoloških i pravnih problema vezanih za dodjele velikog broja koncesija, sa posebnim naglaskom na vjetroparkove i solarne elektrane. Stanovništvo je zabrinuto zbog devastacije prirodnih staništa te utjecaja energetskih projekata na stočarstvo i poljoprivredu. Ipak, iznad svega naglašavaju netransparentnost vlasti i isključivanje javnosti kod donošenja važnih odluka. Građani i lokalna udruženja ističu kako se koncesije dodjeljuju iza zatvorenih vrata i na osnovu nevažećeg zakona.
Brojne dodijeljene koncesije su upitnog pravnog statusa, smatra Anđa Ćosić osnivačica „Koalicije za odgovornu demokraciju i dostojanstvo”.
„I to upitnog je najblaže rečeno, jer u biti, ako smo imali ništav Zakonu o koncesijama, onda su i koncesije ništave. Međutim, naša Vlada odbija riješiti taj problem i vodi nas u novu aferu, gdje ćemo mi isplaćivati nekakvu odštetu, gotovo fiktivnim firmama, jer sve te koncesije, u biti, su dane firmama koje nikad nisu imale niti reference, niti kapital da izvrše taj posao za koje su dobile koncesije”, upozorava Ćosić.
Vlasti Kantona 10 su gotovo dvije decenije dodjeljivale vrijedne koncesije, uglavnom za energetske projekte na osnovu zakona koji je prestao važiti 2008. godine, što je stvorilo ozbiljan pravni vakuum.
Prije, gotovo, dvadeset godina su vlasti opštine Bosansko Grahovo upozoravale kako su u potpunosti isključene iz procesa donošenja odluka o dodjeli koncesija na sopstvenoj teritoriji te opštine. Obratili su se Ustavnom sudu Federacije BiH. U presudi Suda je utvrđeno kako je Zakon o koncesijama Kantona 10 povrijedio pravo Općine Bosansko Grahovo na lokalnu samoupravu, te je kantonalnoj Skupštini naloženo usklađivanje Zakona o koncesijama s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o principima lokalne samouprave FBiH.
Uprkos odluci Suda, vlasti Kantona 10 nastavile su izdavati koncesije.
„Ovo je jedna stvarno jako zabrinjavajuća situacija, jer se nama ovdje događa i kolaps pravosuđa, i kolaps javne uprave, potpuno odsustvo planiranja, i s druge strane, potpuno bezakonje i potpuno pravni vakum”, smatra Ćosić.
Isto potvrđuje i aktivista Ivica Brešić.
„U isto vrijeme je Grad izdao lokacijske dozvole za mjerne stubove, čim je, na neki način, zabilježeno šta je čiji teritorij. I taj interes i lobi koji stoji iza tog procesa, u biti je sprečavao do sada, da se krene u stvarnu zaštitu ili korištenje potencijala Kruga, ne samo za gledanje divljih konja, nego za stočarstvo, za što je on primarno bio namijenjen”, zaključuje Brešić.
Tišina iz kantonalne Vlade
Zbog netransparentnosti kantonalne vlasti, teško je utvrditi koliko je zapravo koncesija dodijeljeno. Upit o broju koncesija i njihovom području smo poslali Vladi i nadležnim ministarstvima Kantona 10, ali odgovore nismo dobili.
„Koalicija za odgovornu demokraciju i dostojanstvo” je do sada uspjela saznati da je za područje Općine Tomislavgrad planirano 18 vjetroparkova i 12 velikih solarnih elektrana, dok je za područje Livna oko desetak vjetroelektrana, plus solarne elektrane.
„To su tisuće hektara zemljišta koje su dane u zakup za bagatelu, a te koncesije istovremeno na papiru su sad teške oko milijardu maraka”, ocjenjuje Ćosić.
Zaštita i vjetroelektrane ne idu skupa
U proteklih nekoliko godina došlo je do intenzivnog razvoja turizma na području Livna, sa posebnim naglaskom na divlje konje. Sve je veći broj apartmana kao i agencija koje nude svoje usluge gostima. U gradu koji je bio poznat po decenijskom iseljavanju stanovništva na zapad, u potrazi za boljim životom i zaradom, turizam se pokazao kao odlična prilika i šansa da se budućnost nastavi u ovoj sredini. Sa vjetroelektranama priča o razvoju turizma bi bila završena.
„Ako se izgrade na ovom području, mislim da se mi možemo pozdraviti sa svojim poslovima kojima se bavimo. A isto tako mislim da će narušiti cijeli ovaj krajolik, svojom tom ružnoćom i da će nanijeti štetu svima nama, cijelom stanovništvu. Zaista ne vidim ništa dobro u tim vjetroelektrama”, kaže Zvonimir Perković iz Livna, koji je odustao od iseljavanja u inostranstvo i danas se bavi organiziranjem posjeta divljim konjima.
Iz Turističkog ureda Grada Livna poručuju kako nisu kontaktirani niti su bili uključeni oko donošenja odluka u vezi vjetroparkova, ali su osjetili potrebu da se aktivno uključe u dešavanja s obzirom na to da su, kako navode, po statutu turističke zajednice grada Livna dužni braniti interese pravnih i fizičkih osoba koji se na prostoru Livna bave turizmom i čiji su poslovi direktno ugroženi ovim projektom.
„Nismo protiv dobrih projekata koji donose dobrobit gradu Livnu, čak ni protiv održivih izvora energije s obzirom na to da je to budućnost, ali ne na ovako osjetljivom području kao što je visoravan Kruzi. To je nedopustivo!”, kategorična je Monika Mihaljević iz Turističkog ureda Livna.
Smatra kako Krug i Cincar planina predstavljaju prekrasan turistički biser koji je u proteklih nekoliko godina privukao više stotina hiljada turista.
„Imamo preko 30 različitih turističkih subjekata koji su razvili svoje poslovanje upravo zahvaljujući naslonjenosti na visoravan Kruge i zbog toga je obaveza nas, kao turističke zajednice, da pokušamo svojim utjecajem apelirati na sve stranke u ovom postupku da dobro razmisle je li ovo potrebno gradu Livnu i je li ovo održivi razvoj turizma koji nam svima treba?“, kaže Mihaljević.
Gradonačelnik Livna Darko Čondrić ističe kako je ovo područje atraktivno za nove izvore energije, od solarne energije do vjetroparkova. Potvrđuje kako je dodijeljen veliki broj koncesija na području Grada, te da i samo područje Kruga ima nekoliko dodijeljenih koncesija.
„Vjerujem i da se mogu pomiriti projekti koncesija vjetroelektrana, ali ne baš na područjima koja mi želimo zaštititi zbog staništa divljih konja”, kazao je gradonačelnik Livna Darko Čondrić, najavljujući aktivnosti kojima bi se područje Kruga, koji pripadaju Gradu Livnu, zaštitilo.
Istovremeno iz Turističkog ureda naglašavaju kako se geotehnička istraživanja, koja izvode investitori, nalaze na trasi kojom najčešće prolaze turističke ture ka divljim konjima. Zbog toga izražavaju zabrinutost zbog negativnih posljedica koje bi mogle nastati izgradnjom vjetroparka i kakav bi utjecaj mogle imati na turizam koji je u razvoju.
„Sigurno će nestati resursi koji su nama nužni da bismo se razvijali u smjeru u kojem želimo ići, a to je prekrasna priroda i ova tišina i mir koji najviše privlače ljude koji ovdje dolaze. To će sigurno nestati”, zabrinuto nagovještava Mihaljević.
Dodaje kako je ključ razvoja upravo očuvanje ovog prostora i divljih konja kao najvažnijeg turističkog resursa.
U posljednjih dvadeset godina su podnošene brojne inicijative za zaštitu područja visoravni Krug, ali su se vlasti oglušile na te zahtjeve, podsjećaju iz nevladine organiazcije „Centar za građansku suradnju” iz Livna.
„Nespojiva je izgradnja pet vjetroelektrana i zaštita Krug planine i divljih konja. E, to je ono što je zaista zabrinjavajuće”, kaže Zulka Baljak iz ove organizacije.
U planinarskom društvu „Cincar” su optimistični i vjeruju kako će odbraniti prostor od vjetroelektrana.
„Nadamo se da ćemo uspjeti putem institucija ostvariti svoja prava, jer ne postoji ni jedna vjetroelektrana koja bi se mogla izgraditi negdje bez mišljenja lokalne zajednice, bez javne rasprave koja u ovom slučaju nije provedena ni u Glamoču ni u gradu Livnu”, zaključuje Laštro najavljujući nastavak pravne borbe.
Vjetroelektrana gdje god se okreneš
Ništa bolja situacija nije ni u susjednom Tomislavgradu, gdje je ista kantonalna vlada izdala na desetine koncesija za gradnju vjetroparkova od kojih su mnoge danas u funkciji.
„Vjetroturbine u vjetroparku Baljce su tek 700 metara zračne linije od najbližih kuća. U Šujci doslovno na sve strane, gdje god pogledate vidite turbine. Nama se sprema još jedna koncesija iznad sela Galečić, iza koje stoji jedna fiktivna firma”, opisuje situaciju u Šujici mještanin Tadija Krstanović.
Pokušavaju kroz pravnu borbu zaustaviti nezakonje i izdavanje novih koncesija, ali lokalne vlasti nemaju sluha.
„One ne poduzimaju ništa, to njih ne zanima jer to njima ne odgovara da se čuje narod, ne paše im da se čuju ljudi kojima je dosta vjetroelektrana, solara i svega ostalog vezano za koncesije”, zaključuje Tadija.
Zbog toga su udruženja u Tomislavgradu započela sa potpisivanjem peticije kojom se traži petogodišnji moratorij na izdavanje koncesija za nove energetske projekte. Zahtjeva se i raskid spornih koncesijskih ugovora na ekološki osjetljivim područjima, kao i poništenje spornih koncesija povezanih sa sudskim postupcima. Peticiju je do sada potpisalo više od 4.300 građana.
„Mi želimo da se revidiraju prostorni planovi, želimo tematsku sjednicu Skupštine, da kao zajednica sjednemo i da vidimo šta možemo uraditi. Želimo da se naš glas čuje jer je više od 5.000 ljudi potpisalo da ova Vlada treba stati i da se nešto suvislo mora početi raditi po tom pitanju”, zaključuje Ćosić.
Iako se solarne i vjetroelektrane često ističu kao čista energija, stručnjaci i ekolozi upozoravaju kako se u posljednje vrijeme širom BiH ogromne površine, često plodne zemlje, pretvaraju u industrijske zone pod plaštom zelene energije. Pri tome lokalna zajednica ima malu ili nikakvu korist, trpi negativne posljedice, a korist imaju isključivo investitori.