Na mjestu gdje se danas nalazi, banjalučka Gospodska ulica je bila baruština zvana Muslina bara gdje su se zimi klizala djeca.
Tomo Radulović, Hercegovac školovan u Dubrovniku, prvi je dobio dozvolu da u gradu otvori trgovinu. Brzo se obogatio i kupio Muslinu baru. Prvu jednospratnicu na mjestu zgrade današnje gradske uprave Radulović gradi 1855. godine, a 1862. na početku ulice izgradi drugu, po imenu “Albanija”. Raduloviću je dosadilo što mu u radnju “Albanija” ulaze seljaci, diraju robu, a slabo šta pazare, pa iz revolta na zgradu okači rukom ispisan natpis “Gospodska ulica”.
Na razglednici lijevo vidi se kuća Tome Radulovića ”Albanija”. Prizemlje je iznajmljivao poznatom trgovcu Kastlu. Njegovi sinovi zaslužni su za naziv ovog dijela grada ”Kastlov ćošak”. Na razglednici desno stambeno-poslovna kuća Stojana Babića. Srpska čitaonica koristila je jedno vrijeme sprat ove kuće a u prizemlju je bila časovničarska radnja vjerovatno prvog majstora za satove u Banjaluci, vrlo poštovani Vinzenz Weikert.
eTrafika.net/Istorija Banjaluke