Novinarka, ekonomistkinja, borkinja za prava žena, kandidatkinja na izborima. Selma Dandić iz Blagaja, iz različitih uloga ukazuje na problem nasilja nad ženama i zagovara veću podršku za žrtve.
Piše: Vanja Stokić; Foto: Privatna arhiva
Na ovogodišnjim izborima kandidatkinja je za Parlament Federacije BiH, na listi Stranke demokratske akcije (SDA), pod rednim brojem osam. U razgovoru za eTrafiku, govorila je o svojoj aktivističkoj i medijskoj pozadini, nasilju nad ženama, ali i inicijativama za zaštitu životne sredine.
Vaša biografija je prilično raznovrsna. U njoj se nalaze mediji, marketing, PR, institucije i aktivizam. Zašto ste odlučili da dodate i politiku?
Kroz iskustvo rada u medijskom sektoru, više od 11 godina, naučila sam da nekad nije dovoljno samo ukazivati na probleme, već i aktivno učestvovati u rješavanju istih. Kroz aktivizam najčešće govorim o odgovornosti i pozivam na odgovornost. Zato, politiku ne doživljavam kao pitanje funkcije, već isključivo kao prostor u kojem konkretne inicijative mogu rezultirati konkretnim zakonskim rješenjima, ili pak odlukama. Zato biram da u izbornoj kampanji govorim o nasilju nad ženama, položaju žena, obrazovanju, ekonomskim prilikama, sigurnosti i stvaranju društva, u kojem žene imaju jednake prilike i politički prostor kao i muškarci. Želim da potaknem i druge da moramo govoriti o problemu nasilja i da moramo pozivati na odgovornost, svaki dan, a ne samo u toku izbornih kampanji.
Praktično dolazite iz medija, što znači da znate da mediji u BiH danas jedva preživljavaju i da svakodnevno neko pokušava da spriječi njihov rad. Ako osvojite mandat, šta ćete uraditi da medijska zajednica ima bolje uslove za rad?
Jedan od problema medija u BiH jeste sloboda medija koju moramo njegovati i štititi, ali i zagovarati profesionalnost, a ne senzacionalizam. Posao novinara je da pita, traži odgovore u ime građanki i građana, a dužnost političara je da daje odgovore i nudi konkretna rješenja. Niko nema pravo da vrši politički pritisak na medije i to je najčešći problem s kojim se mediji suočavaju u svom svakodnevnom radu. Medijima u BiH treba sistemsko rješenje i politike usmjerene ka razvoju medijskog sektora, i sigurno to će to biti jedan od fokusa mog djelovanja. Moramo se boriti za razvijanje medija u BiH, jer na taj način razvijamo kritičko mišljenje, ali za to treba da stvorimo uslove i prilike za rad s posebnim fokusom na ekonomsku održivost medija. Radila sam u mediju i znam koliko je važno da stvaramo okruženje u kojem mediji mogu profesionalno obavljati posao, okruženje u kojem novinari imaju slobodu pisanja bez straha da će ih sutra neko od političara prozvati ili na bilo koji način životno ugroziti. Zato treba da pokrećemo inicijative koje će ekonomski jačati medije, razvijati nezavisno novinarstvo, a ekonomski jak i nezavisan medij producira kvalitetan medijski sadržaj koji nam je svima prijeko potreban.
Aktivni ste u nevladinom sektoru, na području borbe protiv nasilja nad ženama. Koje inicijative planirate da pokrenete za bolji položaj žrtava nasilja, ako uđete u federalni Parlament?
Kada je riječ o zaštiti žena, ukoliko osvojim mandat, cilj mi je da iniciram donošenje podzakonskih akata koji su nepohodni za provođenje Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama. Kroz svoj rad, nastojat ću da na nasilje odgovaramo institucionalno, sistemski, s jasnim mjerama prevencije.
Trenutno ste savjetnica ministra finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona. Nije baš često da se osobe iz sistema bave aktivizmom. Zapravo, institucije i aktivisti često jedni druge smatraju neprijateljima. Da li ste imali neugodnosti zato što ste na obje strane?
Nasilje nad ženama je problem i politički izabranih dužnosnika, nije samo problem nevladinog sektora. Žena sam i kao žena koja obnaša funkciju savjetnice dužnost mi je da ukazujem na nasilje nad ženama, jer sutra i ja sama mogu biti žrtva rodno zasnovanog nasilja. Funkcije nas ne čine imunim na društvene probleme! Na poziciju savjetnice ministra finansija došla sam iz realnog sektora, kao osoba koja je ukazivala na probleme poput vidljivosti žena u javnom prostoru, nasilje nad ženama, lošu pozicioniraosti žena u političkom djelovanju, bavila sam se komunikacijama, marketingom i gradila svoj profesionalni put. Vjerujem da imam punu podršku nadređenog i da samo zajedno možemo graditi zdravo društvo, društvo u kojem nema mjesta za rodno zasnovano nasilje.
Ove godine je u BiH izgorjelo oko 40.000 hektara šuma. Istovremeno, Federacija nema zakon o šumama. Da li možemo od vas da očekujemo inicijative koje se tiču ova dva problema?
U slobodno vrijeme se bavim planinarenjem i tom prilikom često prolazim kroz neke od najljepših šumskih predijela Bosne i Hercegovine. Neki predijeli su, nažalost, opožareni, neki su ugroženi, ali prirodne ljepote naše zemlje su nemjerljive. Kada prolazite kroz netaknutu prirodu Bosne i Hercegovine vidite u kako lijepoj zemlji živimo i postanete svjesni važnosti zaštite naših šuma, planinskih predijela, rijeka, jezera… Zaštita naših šuma je jedan od prioriteta Stranke demokratske akcije. U izbornoj platformi prioritetno strateško djelovanje je usvajanje zakona, podzakonskih akata, uredbi i pravilnika u cilju hitne zaštite pitke vode, šume, poljoprivrednog zemljišta i prirodnih bogatstava. Konstantno, stalno djelovanje SDA je donošenje savremenog Zakona o šumama, borba protiv nelegalne sječe i pošumljavanje degradiranih područja.