Pored duvana, alkohol je među prvim sredstvima ovisnosti sa kojima se mladi susreću. Jedna trećina mladih i adolescenata pije alkohol, pri čemu je najviše onih koji to rade na mjesečnom nivou, pokazalo je istraživanje koje je u BiH realizovalo Udruženje za prevenciju ovisnosti „Narko-ne“
Piše: Snježana Aničić
Takvim zabrinjavajućim rezultatima najviše doprinose niske cijene alkohola, laka dostupnost i nekontrolisana promocija. Ono što takođe „pali alarm“ jeste činjenica da su roditelji ti koji djeci na porodičnim okupljanjima i slavljima dozvoljavaju da piju alkohol.
Centar za edukaciju mladih (CEM) iz Travnika godinama radi na podizanju svijesti javnosti o problemu alkohola i maloljetnika.
„Naše društvo nažalost još uvijek nije svjesno njegove ozbiljnosti, zbog duboko ukorijenjenih društvenih normi koje se prenose generacijama, a u kojima je alkohol sastavni dio nečega, da li zabave, žalosti, odrastanja, iskazivanja bunta i slično. Alkohol je na neki način dio naslijeđa, koje nas od najranije dobi uči da moramo konzumirati alkoholna pića da bismo se uklopili u društvo, shvatili koje su naše rodne uloge (kao muškarca ili žene), ‘pobjegli’ od svakodnevnih problema i slično. Alkohol, kao materija, sam po sebi je štetan i nema to svojstvo da nam omogući nešto od navedenog, nego mu je društvo dodijelilo te uloge i iz tog razloga nije u potpunosti sposobno sagledati njegovu stvarnu sliku“, govori portparol CEM-a Rismir Krajišnik.
Da je riječ o ozbiljnom društvenom problemu, saglasni su i u Ombudsmanu za djecu RS.
„Ovo je, zaista, ozbiljan društveni problem, a da bi se obezbijedila zaštita, aktivnosti se moraju istovremeno odvijati u dva pravca. Prvi je edukacija djece o štetnim posljedicama uzimanja alkohola, duvana i opojnih sredstava. Ova edukacija mora početi u najranijem uzrastu, još od predškolskog uzrasta i mora biti dio obrazovnog sistema. Drugi je pravovremeno i adekvatno reagovanje prema svima koji u okviru svojih nadležnosti i ovlaštenja ne preduzimaju mjere da zaštite djecu, kao i reagovanje prema onima koji suprotno interesu djeteta ne poštuju postojeće zakonske propise“, objasnili su iz Ombudsmana za djecu RS za eTrafiku.
Zakon jedno, praksa drugo
Iako je zakonom zabranjena prodaja alkoholnih pića maloljetnicima, praksa pokazuje da mladi bez obzira što nemaju 18 godina, mogu lako da ga kupe. Za kupovinu alkohola redovno se izdaju računi, a trgovci često ne traže dokument koji bi potvrdio da je riječ o punoljetnoj osobi.
„Uredba o zabrani prodaje i upotrebe alkoholnih pića na javnim mjestima licima mlađim od 18 godina zabranjuje pravnim i fizičkim licima, ugostiteljskim i trgovinskim radnjama da prodaju i poklanjaju alkohol i alkoholna pića licima mlađim od 18 godina, a maloljetnim licima da konzumiraju alkohol, te obavezu vaspitnoobrazovnih ustanova da posvete dužnu pažnju prevenciji kroz informacije dostupne učenicima i edukativne programe. Međutim, i u ovoj oblasti izostaje adekvatan nadzor, te je pitanje da li se i zašto Uredba ne primjenjuje“, rekli su iz institucije Ombudsmana za djecu.
Oni su uputili preporuke svim subjektima zaštite, da svako u okviru svojih nadležnosti preduzme neophodne mjere da bi se obezbijedila zaštita zdravlja djece.
Akcija „Tajni kupac“, koja je sprovedena prošle godine u Travniku, pokazala je da maloljetnici lako mogu da dođu do alkohola. Trgovci sa kojima smo razgovarali su priznali da su prodavali alkohol mladima, iako su svjesni da je to pogrešno.
„Znam da zakon to ne odobrava. Više od 20 godina radim kao trgovac. Ne kupi li kod mene u marketu, kupiće kod nekoga drugog. Ako mu roditelji nisu zabranili, ne mogu ni ja“, priznala je prodavačica koja je željela da ostane anonimna.
Druga naša sagovornica, koja je takođe željela da joj ne objavljujemo ime, rekla je da je alkohol prodavala maloljetnicima čije roditelje poznaje.
„Obično sam alkohol prodavala djeci čije roditelje poznajem. Znam da to zakonom nije dozvoljeno, ali sam to ipak radila“, naglasila je ona.
Posljedice po zdravlje, porodicu i društvo
Stručnjaci objašnjavaju da je dječiji mozak znatno osjetljiviji na oštećenja koja nastaju. Posljedice su oštećenje nervnih stanica, što uzrokuje otežano učenje i zaboravnost, smetnje pamćenja i smanjene sposobnosti logičkog razmišljanja, pojava depresije, agresivnost i druge psihičke smetnje.
„U društvu u kojem je kulturološki prihvatljivo da se konzumira alkohol i gdje se to čak smatra pozitivnim (a dodatno je podržano kroz popularnu kulturu), treba raditi na tome da se mijenjaju navike i stavovi cijelog društva, kako bi svojim primjerom mogli novim generacijama ukazati na štetnost i alternative. Ukazivati na povratak ‘pravim vrijednostima’ u društvu gdje su takve vrijednosti subjektivno definisane nije konkretan savjet nikome i treba razvijati programe koji će jasno i nedvosmisleno ukazati na zdravstvene i socijalne posljedice takve neodgovornosti“, ističe viša asistentkinja sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Bojana Vukojević.
Najveća odgovornost je na roditeljima, kojima se preporučuje da učestvuju u aktivnostima sa djecom, znaju gdje su, sa kim i šta rade, da razgovaraju prijateljski, ukažu im na posljedice koje alkohol ostavlja na mlade osobe.
„Djeca i mladi tokom svog sazrijevanja traže uzore, role modele na koje će se ugledati, dok ne pronađu vlastiti identitet. Moramo im ponuditi pozitivne uzore, počevši od samih roditelja koji, ako žele da njihovo dijete ima zdrave navike, i sami moraju živjeti takav život. Danas imamo sliku da roditelji djeci zabranjuju konzumiranje alkohola, a da sami to rade, što onda djeci i mladima šalje pogrešnu sliku. Naravno, sve počinje povećavanjem svijesti. Kada društvo postane svjesno ozbiljnosti problema konzumiranja alkohola i doživi ga kao prijetnju zdravlju, raditi na prevenciji neće biti teško“, poručio je Krajišnik.
Isto mišljenje imaju i u instituciji Ombudsmana za djecu RS. Oni takođe smatraju da je roditeljska figura ta koja treba da bude uzor mladima i da im ukazuje na loše strane ovisnosti.
„Djeca od roditelja uče o vrijednostima i društva i pojedinca, kroz njihove stavove i ponašanje. Pozitivan primjer ponašanja roditelja u svakodnevnom životu i svakodnevnim situacijama je veoma bitan za odrastanje djeteta. Lični primjer o konzumiranju i alkohola i duvana, otvoren i prijateljski razgovor sa djecom o ovom problemu, kao i jasno postavljena i usaglašena pravila oba roditelja su osnova prevencije i osnovni preduslov za uspjeh mjera i aktivnosti svih ostalih subjekata zaštite djece“, istakla je ombudsman za djecu RS Dragica Radović.
Starosna granica se pomijera
Broj maloljetnika koji konzumiraju alkohol se povećava, a starosna granica se pomijera na mlađe. Upravo zbog toga je potrebna saradnja svih segmenata društva i razmjena informacija, znanja i iskustava.
„Prevencija je ključ borbe sa problemom konzumiranja svake štetne materije, pa i alkohola. Prevencijom se treba baviti cijelo društvo, uključujući svakog njegovog pojedinca, uz, naravno, nadležne ustanove, institucije i organizacije. Svi trebamo shvatiti da je prevencija konzumiranja alkohola među djecom i mladima kolektivna odgovornost i da nam njihovo zdravlje treba biti nulti prioritet, ispred svih ostalih interesa. Kad se tako budemo ponašali, biće lako boriti se protiv ovog problema“, ističe Krajišnik.
Bojana Vukojević kaže da ima dovoljno informacija koje treba da olakšaju kako rješavanje postojećeg problema.
„Istraživanja, podataka i preporuka ima dovoljno da bi se znalo šta da se preduzme – posljednja ozbiljna studija o maloljetničkom prestupništvu iz 2015/16 (ISRD-3) je upozorila da tri od 10 učenika završnih razreda osnovnih škola sami priznaju da konzumiraju alkohol i da u tome jednako participiraju i dječaci i djevojčice. Djeca koja izostaju iz škole češće su uključena u neprihvatljiva ponašanja kao što su krađe, vandalizam i zloupotreba alkohola. Oni počinju s konzumiranjem alkohola od 12. godine života i većinom su roditelji informisani o tome“, istakla je Vukojevićeva za eTrafiku.
Istina da su mladi slabo edukovani o štetnosti alkoholnih pića, ali bi onda roditelji trebali biti ti koji će uzeti stvar u svoje ruke po tom pitanju.