Finansiranje medija u Bosni i Hercegovini nije sistemski uređeno, pa čak ni kad se radi o javnim servisima. Međutim, to ne znači da se u medije ne sliva novac iz javnih budžeta. Većinom se radi o sredstvima rezervisanim za medije bliske sistemu, koji zauzvrat promovišu rad institucije koja im je isplatila novac. Manji, alternativni i nezavisni mediji nisu obuhvaćeni javnim finansiranjem na bilo kom nivou. Za to vrijeme, u drugim zemljama Evrope, fondovi za podršku medijima aktivni su već tridesetak godina i usmjereni su na jačanje pluralizma medija, istraživačko novinarstvo i glasove koji nisu zastupljeni u velikim redakcijama.
Piše: Vanja Stokić; Foto: Ajdin Kamber – Fotobaza.ba
Kada govorimo o Italiji, ne radi se samo o jednom obliku podrške, već o kombinaciji različitih subvencija i poreskih podsticaja. Glavni način finansiranja je Fond za pluralizam i inovacije u informisanju, čija je glavna misija da osigura opstanak manjih i nekomercijalnih medija, koji se teško bore na tržištu sa većim medijskim grupacijama.
„Iako ne postoji ustavni zahtjev za državno finansiranje izdavačkih kuća, te stoga ni subjektivno pravo na subvencionisanje od strane države, potreba za zaštitom slobode informisanja, kao bitne komponente efektivnog i efikasnog demokratskog učešća, potaknula je zakonodavca da razvije niz mjera za podršku i promociju sektora, posebno za mala, lokalna preduzeća. Ova preduzeća se suočavaju s većim poteškoćama zbog svoje manje industrijski strukturirane prirode, ali, kao alternativni i komplementarni glas nacionalnim novinama, ona u potpunosti utjelovljuju informacioni pluralizam”, objašnjavaju iz italijanskog Odjela za informiranje i izdavačku djelatnost, kako je došlo do uspostavljanja programa pomoći medijima.
Direktne subvencije su u Italiji dostupne samo određenim vrstama izdavača. Većinom se radi o neprofitnim organizacijama, novinarskim udruženjima i medijima koji predstavljaju određene manjine ili lokalne zajednice. Veliki, komercijalni izdavači su isključeni iz ovih direktnih subvencija. Iznos koji dobijaju zavisi od njihovih operativnih troškova, broja zaposlenih i same distribucije sadržaja.
„Stranačke i sindikalne novine, specijalizirane tehničke, korporativne, profesionalne ili naučne publikacije, kao i, općenito, izdavačke kuće u vlasništvu kompanija koje kotiraju na berzi, isključene su iz javnog finansiranja. Zakonodavni dekret br. 70 iz 2017. godine, uveo je konačni maksimalni limit doprinosa koji se može isplatiti svakoj kompaniji, utvrđujući da on, ni u kom slučaju, ne može premašiti 50 odsto prihoda kompanije”, navode iz Odjela za informiranje i izdavačku djelatnost.
Pored toga, Italija medijima daje i posrednu podršku, poput poreskih olakšica (recimo, na kupovinu papira), manje cijene poštanskih usluga, subvencija za kioske, programe koje podstiču škole da se pretplate na novine i slično.
„Školama svih nivoa se nudi naknada do 90 odsto troškova nastalih za kupovinu pretplata na specijalizovane i sektorski specifične periodične publikacije i časopise. Dodatni doprinos se pruža nižim srednjim školama koje usvoje programe koji promovišu kritičko čitanje i obrazovanje o informativnim sadržajima. To se sastoji od nadoknade do 90 odsto troškova kupovine pretplata na novine, periodične publikacije, te specijalizirane i sektorski specifične časopise. Učenici državnih i privatnih srednjih škola, koji učestvuju u programima za promociju kritičkog čitanja i obrazovanja o informativnim sadržajima unutar obrazovne ustanove kojoj pripadaju, imaju pravo na vaučer za kupovinu pretplata na dnevne ili periodične novine”, navodi Odjel za informiranje i izdavačku djelatnost Italije.
Mediji koji izvještavaju na jezicima manjina, kao i italijanski mediji u inostranstvu učestvuju u posebnim programima pomoći. Tu su i subvencije za medije koji su pristupačni publici sa različitim oblicima invaliditeta, poput publikacija za čitaoce sa oštećenim vidom.
Jedna od mjera podrške medijima je snižena stopa PDV-a od četiri odsto, umjesto uobičajene koja iznosi 22 odsto.
„Uopšteno, logika cijelog ovog sistema je da se zaštiti pluralizam medija, a ne profitabilnost. Ipak, često je na meti kritika zbog prilično birokratskog pristupa i ne uvijek potpune transparentnosti”, kažu nam novinari iz Italije s kojima smo razgovarali.
Moderni fondovi za moderno novinarstvo
Oko 80 ljudi angažovano je u Holandskom fondu za novinarstvo, od čega je 19 njih osoblje Fonda, šest je u Odboru, dok su ostali slobodni novinari koje Fond angažuje kao mentore ili kreatore sadržaja.
„Holandski fond za novinarstvo podstiče kvalitet, raznolikost i nezavisnost novinarstva promovisanjem obnove novinarske infrastrukture u Holandiji, putem programa finansiranja, razmjene znanja i trendova o sektoru, organizovanja događaja i sprovođenja istraživanja. Holandski fond za novinarstvo je nezavisno administrativno tijelo i prima godišnji doprinos od Ministarstva obrazovanja, kulture i nauke, iz kojeg se finansiraju sve naše aktivnosti”, navedeno je na stranici Fonda.
Istaknuto je da se tokom cijele godine otvaraju različiti programi i dodjeljuju grantovi, uz poseban fokus na lokalno novinarstvo, istraživačko novinarstvo i inovacije u novinarstvu.
„Kroz naš program ‘Akcelerator inovacija’ podržavamo startapove i postojeće kompanije koje svojim projektima unose inovacije u novinarstvo. ‘Follow the Money’, ‘Local Focus’ i ‘De Correspondent’, između ostalih, uspjeli su uspostaviti ili dalje razviti svoj projekat uz podršku Fonda”, navode oni.
Sam program istraživačkog novinarstva traje od 2018. godine, a osnovan je kako bi se povećao broj istraživačkih medija u Holandiji. Drugi program namijenjen je javnim servisima i njihovoj profesionalizaciji.
Osim što dijeli grantove medijima, Holandski fond za novinarstvo sprovodi medijska istraživanja unutar zemlje, ali i radi na dijeljenju iskustva i znanja između medija.
U sklopu Lokalnog razvojnog programa, Fond medijima nudi grantove do 80.000 evra, koji se mogu trošiti na plate osoblja unutar medija (najviše 50.000 evra po osobi), kao i testiranje novih modela finansiranja.
„Svaka organizacija je uparena sa svojim novinarskim poslovnim trenerom. Ovi treneri imaju veliko iskustvo u novinarstvu, inovacijama i razvoju modela prihoda. Oni pružaju različite metodologije i znanja, kako bi vam omogućili da temeljito istražite, razvijete i testirate svoju buduću strategiju”, navode iz Fonda.
U sklopu svog Programa za medijske inovacije, Fond daje 600.000 evra za šest timova. Kako navode, radi se o ultimativnom programu za ubrzavanje novinarskih inovacija.
„Pružamo vam poticaj u pravom smjeru uz predanog mentora, našu industrijsku mrežu i finansijsku podršku. Program vas prisiljava da testirate pretpostavke kako biste donosili informisane odluke. Ovo vam pomaže da ostanete relevantni u stalno promjenjivom medijskom pejzažu. Mentorski program razvijen je za startapove, medije i novinske organizacije koje razumiju šta inovacija podrazumijeva”, pojašnjavaju iz Fonda.
Za istraživačko novinarstvo nude se grantovi do 61.500 evra. Od toga, 3.000 evra predviđeno je za obuku i softverske licence u oblasti istraživačkog novinarstva, dok ostali iznos ide na trošak samog rada na produkciji sadržaja.
„Subvencijama za novo osoblje, razvojnim budžetima, radionicama i mentorstvom, cilj nam je stvoriti više prostora za istraživačko novinarstvo unutar novinskih organizacija. Ovaj program grantova namijenjen je javnim i privatnim novinskim organizacijama koje žele steći iskustvo u istraživačkom novinarstvu i otkriti kako istraživačkom novinarstvu mogu dati strukturalno mjesto unutar organizacije. Nišni mediji su, također, dobrodošli da podnesu prijavu. To uključuje stručne časopise koji su posebno usmjereni na određenu ciljnu grupu ili sektor. Organizacije s lokalnim ili regionalnim područjem distribucije dobijaju dodatni bod u procjeni. Razlog za to je što posebno želimo doprinijeti razvoju istraživačkog novinarstva u područjima i na geografskim nivoima gdje je ono obično manje očigledno i prisutno”, navode iz Fonda.
Program za 2026. godinu obuhvata 14 medija i ukupan budžet od 861.000 evra.
Istraživačkim medijima se nudi i razvojni program koji im pomaže da budu finansijski održiviji. Mediji dobijaju do 135.000 evra, za trošak plata i redovnog funkcionisanja.
„Pored subvencije za plate i operativne troškove, postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za dodatnu subvenciju za kratkoročne projekte tokom učešća u programu. To dolazi iz takozvanog razvojnog budžeta. U okviru programa dostupan je ukupan iznos od 200.000 evra”, pojašnjavaju.
Program je usmjeren na medije koji se fokusiraju na holandsku javnost i bave se istraživačkim novinarstvom, a ne dnevnim informisanjem.
U Holandiji je aktivan i Fond za posebne novinarske projekte, koji novinare podržava kroz dodjelu grantova i stipendija. Radi se o Fondaciji koji su pokrenuli novinari još 1990. godine. Novac dobija od Ministarstva obrazovanja, kulture i nauke, ali je Fond takođe otvoren za donacije.
„Novinari se mogu pojedinačno i u timovima prijaviti za grantove za članke, izvještaje, longridove, novinarske knjige i biografije, audiovizuelne projekte, (veb) dokumentarce, radio izvještaje i podcaste koji ne bi mogli biti objavljeni bez naše finansijske podrške. Takođe nudimo rezidencije za novinare koji žele raditi na svom projektu na jedinstvenoj lokaciji”, navode iz Fonda.
Pored toga, unutar Fonda djeluje program talenata, gdje novinari imaju mogućnost da unaprijede svoja znanja i vještine kroz obuke, kurseve i druge edukativne aktivnosti.
Fond za radio i tv sadržaje
U susjednoj Hrvatskoj aktivan je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koji djeluje u sklopu Agencije za elektroničke medije. Raspolaže novcem koji mu uplati javni servis, Hrvatska radiotelevizija, i to tri odsto od naplaćenih pretplata, koji dalje raspoređuje na proizvodnju radio i tv sadržaja u Hrvatskoj.
„Sredstva Fonda dodjeljuju se projektima, programima i sadržajima koji su od javnog interesa i usmjereni na ostvarivanje prava građana na javno informiranje, poticanje kulturne raznolikosti i njegovanje baštine, razvoj odgoja i obrazovanja, znanosti, umjetnosti, poticanje stvaralaštva na narječjima hrvatskog jezika, nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, poticanje razvoja svijesti o ravnopravnosti spolova, poticanje svijesti o ravnopravnosti rodnih identiteta i spolnoj orijentaciji, zaštitu okoliša….”, navedeno je na stranici Fonda.
Primjenjivo na BiH, ali oprezno
Sva navedena rješenja i sistemi podrške medijima se mogu primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Međutim, s obzirom na to da se radi o zemlji sa visokom rasprostranjenošću korupcije, prvo je potrebno osigurati pravednu raspodjelu javnog novca.
„Najidealnije rješenje bi bilo da se formiraju nezavisni fondovi ili fond za pluralizam medija, gdje bi se sredstva dodjeljivala putem nezavisnih komisija, a ne političke struktrure. I sada imamo dobar dio finansijskih sredstava koji ide medijima, ali tu moramo da zastanemo i da se pitamo kojim medijima? Podobnim svakako. I medijima koji se ne bave istraživačkim sadržajima niti kritičkim izvještavanjem. U BiH institucije nemaju volju ni namjeru da finansijski podrže medije koji pišu o korupciji i informišu građane temama od javnog značaja, a ne o aktivnostima promocije neke institucije, na primjer”, ističe urednica portala „Impuls”, Jelena Jevđenić.
Istraživački, neprofitni mediji zavise od donacija i projekata. U maloj sredini poput Bosne i Hercegovine, posebno nakon gašenja USAID-a, kao najvećeg donatora, mediji ne mogu sami da prežive.
„Najbitnija bi bila sistemska podrška države. Dovoljno je da vidimo kako EU tretira medije, ne kao komercijalnu robu, već kao javno dobro. Tu govorimo o poreskim olakšicama, izuzeće poreza za male medije, jednak pristup fondovima. Iskreno, sada ne mogu da zamislim ni jednu olakšicu koju bi država ili entiteti ustupili za lakši i bolji rad nezavisnih medija. Ipak, smatram da treba insistirati na osnivanju fonda za medije u BiH”, govori ona.
Urednik portala „Plural” Adis Mujdanović, ističe da opstanak medija u BiH ne smije da zavisi od entuzijazma pojedinaca ili trenutnih projekata. Odgovornost je na samoj državi da uredi svoje zakonodavne i finansijske okvire.
Istog stava je i direktorica Udruženja „Umbrella”, koje okuplja 12 istraživačkih medija u BiH, Milica Samardžić. Ona ističe da se od medija očekuje da budu profesionalni, nezavisni i da služe javnom interesu, ali se istovremeno vrlo malo radi na stvaranju uslova da takvi mediji ekonomski opstanu.
„Za razliku od brojnih evropskih zemalja koje prepoznaju medije kao važan dio demokratske infrastrukture, kod nas gotovo da ne postoje sistemski mehanizmi podrške njihovoj održivosti. Medijima u BiH su potrebne mjere koje će im pomoći da razvijaju vlastite prihode, da ulažu u kvalitetan sadržaj i prilagode se digitalnom okruženju. Neka od iskustava evropskih zemalja su da je to moguće kroz mehanizme kao što su poreske olakšice, fondovi za medijski sadržaj od javnog interesa, fondovi za medijski razvoj, kao i transparentnije i svrsishodnije upravljanje javnim sredstvima namijenjenim informisanju. Bez sistemskog pristupa, nažalost, sve više medija će biti primorano da se bori za goli opstanak, umjesto da se bavi onim što bi trebalo da bude njihov osnovni posao, a to je informisanje građana”, upozorava ona.
Ovaj sadržaj je proizveden uz finansijsku podršku Evropske unije. Sadržaj je isključiva odgovornost portala eTrafika i ne odražava nužno stavove Evropske unije.